Collinsov engleski rječnik je riječ permacrisis proglasio za riječ godine, a označava duži period nestabilnosti i nesigurnosti kao rezultat niza katastrofalnih događaja. To je, dakle, svijet u kojem danas živimo. Taman kada smo uspjeli da obuzdamo pandemiju, krenula je ruska invazija na Ukrajinu. Mnoge stvari koje smo posljednjih godine uzimali zdravo za gotovo — da su granice nepovredive, da nuklearno oružje neće biti korišteno, da će inflacija biti niska i da će struje uvijek biti — su danas ozbiljno poljuljane.
Ali, kao i uvijek, svaka kriza, pa i ona permanentna, donosi nove prilike. Energetski poremećaji su na sreću ubrzali neke globalne trendove, uključujući i proces prelaska na obnovljive izvore energije. Iako je globalna prodaja novih automobila porasla za jedan posto, potražnja za električnim automobilima je viša za 25 posto. Dosta toga se mijenja i u industriji. PepsiCo će u Australiji testirati novi kamion koji hidrogen pretvara u struju ispuštajući samo vodenu paru umjesto štetnih gasova.
Međutim, ovo je nažalost još uvijek tek kap u moru. Bez velikih promjena, sve ćemo češće biti izloženi ekstremnim vremenskim prilikama kao što su ovogodišnje poplave u Pakistanu i suše u Africi. U nedostatku odlučnije borbe protiv sve većeg zagađenja i klimatskih promjena, osmislit ćemo nove načine da kupimo nešto vremena. Gradovi će početi s izgradnjom takozvanih “čvorišta otpornosti” — posebnih prostora koji će ljudima pružiti klimatizirana skloništa s besplatnom vodom kako bi se zaštitili od opasnih vrućina. U isto vrijeme, sve će više krovova i trotoara dobiti posebni bijeli premaz koji ima za cilj da reflektuje što više toplote. Pa ipak, do 2050. godine, Svjetska banka predviđa da će oko 143 miliona ljudi širom svijeta biti raseljeno zbog klimatskih promjena. Za razliku od rata i gonjenja, međunarodni pravni sistem ne poznaje pravo na azil za ljude koji zbog ovoga moraju da napuste svoju domovinu. Ovo će se na sreću promijeniti. Argentina, Finska i Australija su već počele prepoznavati “klimatske izbjeglice”.
Nikada prije nismo kupovali toliko odjeće, koju potom nosimo manje. U borbi protiv konzumerizma i kapitalizma štetnog za prirodu, nošenje polovnih stvari će sve više biti u modi. Mnogi brendovi već sada nude usluge popravke odjeće, a u budućnosti će ih biti sve više. Kao japanska umjetnost kintsugi kojom se pukotine u posuđu pune prahom od zlata, ljudi će nalaziti nove načine da osvježe svoje stare komade.
Sve — od budućeg kretanje inflacija, ekonomskog rasta, pa do sigurnosti opskrbe hranom — će zavisti od razvoja rata u Ukrajini. Kao rezultat toga, Ukrajinci će se nažalost suočiti sa sve većim pritiskom Zapada da sjednu za pregovarački stol. Međutim, njihov herojski otpor znači da će neke države razmisliti dvaput prije nego napadnu svoje susjede. Bez obzira na to, napad Kine na Tajvan ostaje realna mogućnost u idućoj godini.
Covid-19 će i dalje zaraziti milione ljude, ali bi smrtnost trebala biti duplo manja od obične gripe, između ostalog jer na tržište stižu nove vakcine, uključujući i sprej za nos koji stvara imunitet kod ćelija koje prve dolaze u dodir s virusom i tako sprečava njegovo širenje.
Iako bi cijene u idućoj godini polako trebale početi da padaju, glavobolju će i dalje zadavati računi za grijanje, te skuplje rate za kredite. Bez obzira na to, građani širom svijeta će uzeti 107 milijardi dolara novih kredita — 107.000.000.000! — deset posto više nego u 2022.
Kako centralne banke budu nastavile da dižu kamatne stope u borbi protiv inflacije, neki dijelovi svijeta će se naći u recesiji. Obratite pažnju na shrinkflaciju — pojavu prema kojoj kompanije, u želji da ne dižu cijene, počinju smanjivati svoje proizvode.
Bez obzira na inflaciju, radna mjesta ne bi trebala biti ugrožena budući da kompanije širom svijeta imaju sve veće probleme da nađu dovoljan broj radnika. Sve starije stanovništvo ujedno znači i manju radnu snage. Čak i u Kini, danas više ljudi napušta radnu snagu, nego što ulazi u nju. Ovo će između ostalog ubrzati proces automatizacije ekonomije i sa sobom donijeti nove/stare strahove. Iako su ljudi još od Industrijske revolucije u strahu da će nas jednog dana zamijeniti roboti, ono što se ipak dešava je transformacija, a ne istiskivanje rada. Istina, mašine u nekim slučajevima definitivno dovode do ukidanja radnih mjesta, ali su ujedno povezani i sa pojavom novih poslova koje niko u ovom trenutku ne može ni da nasluti.
Nekada u aprilu, Indija će prestići Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijeta. Iako je u jednom trenutku izgledalo da je samo pitanje vremena kada će Kina prestići Ameriku kada je u pitanju bruto domaći proizvod, sada je moguće da se to nikada neće ni desiti. Kako raste napetost između Zapada i Kine, mnoge zapadne kompanije će gledati da svoju proizvodnju premjeste negdje drugo, a Indija bi mogla biti sretni dobitnik ovog preslagivanja. U godinama što dolaze, stoga će postati sve teže Indijcima objasniti zašto njihova država nema stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a.
Obnova Ukrajine će značiti da će biti manje novca za najsiromašnije države. Više od 800 miliona ljudi širom svijeta i dalje idu gladni u krevet, a početkom iduće godine, 50 miliona ljudi će biti na samom rubu gladi. Život u Africi će i u novoj godini biti posebno težak, ali ima i nekoliko dobrih vijesti. Demokratija je, navodno, u usponu. Kažu da je opozicija sve pametnija, narod sve obrazovaniji, urbaniji i informiraniji i sve manje spreman da se slijepo pokorava autoritetima. Volio bih da isto možemo reći i za nas… Libija, Sudan, Ruanda i Obala Slonovače će biti među deset najbrže rastućih ekonomija. Četrdeset posto novootkrivenog gasa u posljednjih deset godina se nalazi u Africi. Gas je neizmjerno važan u proizvodnji đubriva, a đubrivo za proizvodnju hrane. Afrika također krije 40 posto potencijala kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, iako i dalje privlači tek 2 posto globalnih investicija u ovom sektoru. Nažalost, tenzije između Egipta, Sudana i Etiopije oko kontrole nad hidro-potencijalom Nila bi mogle prerasti u rat.
Hrvatska će uvesti euro i postati 20. članica eurozone, što će biti prvo proširenje monetarne unije još od 2015. godine. Turska će proslaviti 100. godišnjicu proglašenja republike od Kemala Ataturka, a Erdogan će imati najteži ispit do sada da na izborima iduće godine ostane predsjednik. Moguća je eskalacija tursko-grčko odnosa, što bi postala najveća interna kriza u historiji NATO-a. Ono što je nekada djelovalo nezamislivo bi se ipak moglo desiti u 2023. godini. Saudijska Arabija bi mogla priznati Izrael.
Uprkos presudi Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva, Škotska se nada da će održati drugi referendum o nezavisnosti nakon neuspjelog prvog referenduma 2014. godine. Britanija je, kažu, zrela za masovne proteste, ako ni zbog čega drugog, onda prosto iz razloga što ih nije bilo već duže od deceniju. A pošto je Putin prekršio prešutni dogovor s narodom prema kojem ljudi neće protestvovati protiv rata ukoliko budu ostavljeni na miru, postoji barem mala šansa da će se nešto slično desiti i u Rusiji.
Potrošači će od kompanija sve češće zahtijevati da se uključe u društvena i politička pitanja, a borba za ravnopravnost spolova će stići i do nacionalnih himni. Mlade Talijanke bi, primjera radi, mogle početi postavljati pitanje zašto njihova himna počinje riječima “Fratelli d’Italia” (braćo Italije), posebno sada kada je žena na čelu države. Pola američkih saveznih država će u potpunosti zabraniti ili značajno otežati abortus — tužan podsjetnik da nijedno pravo ne treba uzimati zdravo za gotovo i da nažalost ne mora da bude vječno.
Neće nedostajati ni nove zabave. Netflix će potrošiti 17 milijardi dolara na stvaranje novog sadržaja i stati u kraj dijeljenju šifri. Što se mene tiče i kako od nove godine neće više biti The Office-a, ne moraju da rade ni jedno ni drugo.
Kada smo već kod officea, u augustu ove godine se tek trećina radnika vratila u urede u odnosu na period prije pandemije. Kompanije će stoga biti očajne da učine sve kako bi zaposlenike privukle nazad u kancelarije. Sve više će ih početi nuditi slobodne ručkove, hemijsko čišćene, teretane, prostore za djecu i kućne ljubimce itd. itd. U međuvremenu, rad od kuće će donijeti nove pojave poput “paranoje produktivnosti” (strah radnika da će šefovi misliti da zabušavaju i strah šefova da radnici zaista zabušavaju) i “produktivne predstave” — nastojanje radnika da nadređenima nekako pokažu da zaista rade. Kako ljudi budu nastavili da sele iz grada budući da ne moraju fizički da dolaze na posao, cijene nekretnina na periferiji će početi da rastu.
Psihodelična medicina će se sve više razvijati i postati provjeren i legalan način liječenja raznih poremećaja. Neke studije pokazuju da određena doza MDMA, skupa sa terapijom, može značajno smanjiti simptome PTSP-a. Već od januara, terapeutska upotreba psilocibina postaje legalna u Oregonu, a kanadska provincija Alberta će dozvoliti regulisanu upotrebu LSD-a, meskalina i ketamina.
Nekada sredinom godine, Evropska svemirska agencija će lansirati svemirski brod koji će putovati osam godina do svog konačnog odredišta — tri najveća Jupiterova satelita. U međuvremenu, na zemlji će početi testni prijevozi putnika dronovima. Cilj je da tokom Olimpijskih igara 2024. godine u Parizu dronovi prevoze sportiste od aerodroma do olimpijskog sela. Meksiko će završiti prugu dugu 1.550 kilometara koja će povezivati znamenitosti civilizacije Maja u unutrašnjosti zemlje s popularnim turističkim destinacijama na moru, a Rijksmuseum u Amsterdamu će imati najveću izložbu Vermeerovih djela ikada.
Sa sve češćom pojavom njihovih elektronskih verzija, SIM kartice će polako postati stvar prošlosti što će u mnogome olakšati putovanja i roaming. Nakon virtualne stvarnosti (VR) i proširene stvarnosti (AR), spremite se i za pomiješanu stvarnost (MR). Igrat ćemo stolni tenis sa pravim reketima, ali kompjuterski generiranom lopticom. Passkeys — biometrijski validirani tokeni koji automatski stvaraju šifre koje ne mogu biti provaljene niti zaboravljene — će zamijeniti passworde. U suštini, na mail i ostale aplikacije ćemo sve češće ulaziti putem otiska prstiju i glasa. Počet ćemo sve češće da sami skeniramo proizvode i izgubiti mogućnost da s prodavačima ugodno ćaskamo o vremenu i politici. U svijetu u kojem smo kao sve povezaniji, tako ćemo izgubiti još jedan vid lične interakcije i postati još usamljeniji.
Još jednom, poenta ovih tekstova nije da predvidi budućnost. To ne samo što nije moguće, već je magija život u nepredvidivosti. Isto kao što The Economist u prethodnim izdanjima nije uspio da predvidi pandemiju, niti rat u Ukrajini, i iduću godinu će obilježiti stvari koje danas ne možemo ni da naslutimo.
Ne, ovi tekstovi su tu da biste maštali i sanjali o jednom boljem, drugačijem svijetu. U novoj godini vam stoga želim puno manje cinizma i puno više hrabrosti.
Živjeli!
🌻
Ideje imaju posljedice. 