Ukoliko se ne prekine nejednak pristup vakcinama, COVID bi mogao postati još jedna od onih stvari od koje pati siromašni, ali ne i bogati svijet. Dok će bogate države masovno bacati vakcine koje ne odgovaraju novim sojevima, siromašne i dalje neće imati pristup niti jednoj od njih. Na Zapadu, virus će u idućoj godini biti sve manje opasan po život i sve više početi da liči na sezonsku grupu — nešto što dođe i ode. Dobit ćemo prve lijekove protiv “long covida” i početi malo bolje da razumijemo šta nam se dešava u tijelu i mozgu nakon zaraze. Za mnoge ljude ovo će biti veliko olakšanje, jer će shvatiti da mentalni oblak poslije preboljenog virusa nije samo nešto što su umislili. Dobit ćemo vakcine za HIV i malariju, a bićemo i korak bliže liječenju hemofilije. Imat ćemo prvu implantaciju kostiju iz 3D printera, a nedugo nakon toga i prve isprintane krvne sudove i srčane zaliske.
Prema takozvanom indeksu normalnosti (koji između ostalog prati broj putovanja, popunjenost kina, sportskih događa, broj kupaca u radnjama itd.) u najboljem slučaju bi iduće godine trebali dostići “tek” 90 posto života kakvog smo poznavali prije pandemije. Iskreno, možda je i vrijeme da se polako počnemo navikavati na to da neke stvari jednostavno nikada više neće biti iste. A šta znate, možda je i bolje tako…
Mnogi ljudi će nastaviti da rade od kuće i nikada se više neće fizički vratiti na posao. Ovo nije loše, jer u prosjeku radnike dokazano čini sretnijim, zdravijim i produktivnijim. Kako ljudi budu manje vozili na posao, bezbeli će biti dobro i za planetu. Međutim, otvorit će čitav niz novih izazova i problema. Za početak, previše vremena van ureda dugoročno može biti loše za kulturu kompanije. Još važnije, stvorit će dodatni jaz među ženama i muškarcima. Muškarci u mnogo većoj mjeri smatraju da je rad od kuće bio dobar za njihove karijere. Žene, s druge strane, smatraju da im je rad od kuće uglavnom donio iscrpljenost i burnout.
Nadalje, jedna od loših stvari pandemije je rast gojaznosti kod djece kao rezultat pretjeranog boravka u kućama i pred ekranima. Loša prehrana i navike kada je u pitanju fizička aktivnost opstaju i u kasnijim godinama. Stoga će države gojaznost sve više početi tretirati kao bolest, a ne kao stvar ličnog neuspjeha. Kao rezultat toga, uvest će akcize na slatka pića i slatkiše i podstaknuti sport u školama. Pošto u međuvremenu znamo da dijete jednostavno ne funkcionišu budući da svaka osoba ima jedinstven metabolizam, personalizirana ishrana će sve više biti u modi. Aplikacije i dodaci na tijelu će pratiti nivo šećera u krvi, i reći vama kada i šta da jedete. A kada smo već kod prehrane, učinit ćemo prve korake ka zabrani ilegalnog ribolova i po prvi početi da punimo, a ne praznimo mora.
Jedno istraživanje iz više od stotinu zemalja pokazuje da politički neredi dožive vrhunac dvije godine nakon izbijanja jedne tipične epidemije. Ako je to istina, 2022. bi mogla da bude neugodna. U Mijanmaru bi mogao buknuti građanski rat, a Etiopija bi se mogla raspasti. U borbi za ono što ljudi misle i žele, Rusija će biti u iskušenju da ograniči YouTube. To će biti opasnije nego što na prvu zvuči, a moguće i kontraproduktivno. Jer, ljudi možda neće izaći na ulice ukoliko nisu zadovoljni politikom, ali su u stanju da budu itekako bijesni ukoliko im uskratite mogućnost za zabavu.
Države koje su nam potrebne za proizvodnju električnih baterija će možda postati veći izvor nestabilnosti nego što su historijski bile one koje su proizvodile naftu. Primjera radi, Demokratska Republika Kongo proizvodi oko 70 posto kobalta koji se koristi u električnim automobilima, ali je njen BDP tek nešto veći od godišnjeg prihoda Tesle. Kineska kompanija će u njemačkom Saarlandu početi s izgradnjom najveće fabrike baterija u Evropi, a Kina će učvrstiti mjesto najvećeg investitor na svijetu. Za Kinu bi 2022. trebala biti posljednja godina kao zemlji srednjeg dohotka prije nego zvanično i statistički uđe u klub bogatih.
Broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu se povećao posljednje dvije godine i u 2022. bi trebao da padne na nivo prije pandemije. I dalje će biti oko 700 miliona ljudi na planeti koji žive s manje od 3 marke dnevno. Nakon decenija bez nje, inflacija će i u narednoj godini zadavati glavobolju prije nego što ponovo nestane kao makroekonomski problem. Ozbiljniji problem će biti otplata javnih dugova koji su bili potrebni kako bi se ublažile negativne posljedice pandmije. Na sreću, nijedna od država kojoj prijeti bankrot nije toliko velika da bi ugrozila svjetski ekonomski sistem. Osim možda Argentine…
Afričke ekonomije će rasti brže od ostatka svijeta, između ostalog podstaknute stvaranjem nove zone slobodne trgovine koja će postati najveća na svijetu. Somaliland će održati predsjedničke izbore, i bez obzira na to što nije priznat ni od jedne druge države na svijetu, pokazati da je stanje njene demokratije bolje nego u većini ostalih afričkih zemalja. Sredinom 2022., u V&A Muzeju u Londonu će biti izložba o historiji afričke mode koja će, pa eto, sve više biti u modi. Neki zapadni muzeji će početi da vraćaju afričke umjetnine koje su zaplijenjene tokom kolonijalnih vremena i krenuti s ispravljanjem historijske nepravde.
Ljudi u Afganistanu će patiti — tri četvrtine budžeta prethodne administracije je dolazilo od strane pomoć, a međunarodna zajednica će biti pred izborom da li da sarađuje s Talibanima, ili da ih ignoriše. Napuštanje države bi izazvalo još veću patnju i nestabilnost, dok bi bilo kakva saradnja s Talibanima potvrdila njihovu vlast i učvrstila njihovu moć. U nedostatku ljepših vijesti, Jordan, Izrael i Palestina će zajedničkim naporima pokušati da riješe barem problem opskrbe vodom i energijom.
U Japanu će se zakonska punoljetnost smanjiti s 20 na 18 godina. Novi odrasli će tako moći tražiti kredit, iznajmiti stan i oženiti se bez prethodne saglasnosti roditelja. Japan računa da bi ova mjera mogla podstaći natalitet koji je najstarijoj državi na svijetu (29 posto populacije ima više od 65 godina) prijeko potreban. Međutim, pušiti i piti i dalje neće smjeti prije dvadesete.
Bob Dylan će dobiti svoj centar u Oklahomi, a Norveška će otvoriti novi nacionalni muzej koji će između ostalog imati Munchov Krik. Prva izložba će biti posvećena savremenoj norveškoj umjetnosti i postaviti pitanje “šta je dobra umjetnost i ko odlučuje o tome?” Dobra pitanja, nema šta. Za mnoge umjetnike širom svijeta, prisilna pauza zbog pandemije je bila blagodat, budući da je pružila neočekivanu priliku za razmišljanje i stvaranje. Rezultati bi u narednim godinama mogli biti zadivljujući.
Nažalost, pod pritiskom profita i kapitalizma, umjetnost sve više postaje samo vid zabave, umjesto da se bavim većim, moralnim i društvenim pitanjima. A umjetnost bi, kaže Ai Weiwei, trebala biti posebno snažan vid ukazivanja na naše trenutne i buduće izazove kojih će biti više i više.
Međuvladin panel o klimatskim promjenama će objaviti dva velika izvještaja o stanju planete. Vijesti će biti zabrinjavajuće…
Kako budemo radili na tome da sve više energije proizvodimo iz obnovljivih izvora, trebat će nam jedan stabilniji izvor, a da nije ugalj. Očekujte povratak gasa i nuklearne energije. Naučnici s Harvarda će poslati balone u stratosferu s ciljem da ih gore rasprše i ispuste nekoliko kila materije (vjerovatno kalcijevog karbonata). Cilj je stvoriti dimni oblik koji će prigušiti i odbiti sunčevu svjetlost kako bi kupili nešto više vremena u borbi protiv klimatskih promjena. Rijetko kada u historiji, kaže Ma Jun, je jedno desetljeće bilo tako važno za opstanak čovječanstva kao što je naredno. Ukoliko Bolsonaro izgubi izbore u Brazilu, Njemačka i Norveška bi mogle odmrznuti fond za očuvanje Amazona — u suprotnom će tamo biti nastavljena gradnja novih puteva, brana i rudnika čije će posljedice trpiti čitav svijet.
Na sreću, postat ćemo nešto bolji u proizvodnji i transportu svega. Otvorit ćemo najveću vertikalnu farmu na svijetu na kojima se voće i povrće uzgajaju pod kontroliranim uvjetima LED rasvjete. Bolje su jer koriste manje vode, nema potrebe za dugim transportom, a ni pesticidima budući da je bubicama onemogućen prilaz. Kontejnerski brodovi će radi uštede energije dobiti nova i moderna jedra.
Na vrhu jedne čileanske planine, Vera C. Rubin Observatory će početi s posmatranjem neba s kamerom od 3.200-megapiksela i napraviti najveći timelapse univerzuma koji bi nam trebao pomoći da još bolje razumijemo kako smo nastali. Rusi su poslali glumicu i režisera u svemir kako bi iduće godine izbacili film koji ima za cilj da inspiriše novu generaciju inženjera i naučnika koji će nam biti prijeko potrebni kako bi spasili čovječanstvo.
Na Tajvanu, Digitalno Ministarstvo će organizirati još jedan “predsjednički hackathon” na kojem stručnjaci iz IT sektora skupa s državnim službenicima zajednički razvijaju najbolji način kako bi unaprijedili pružanje javnih usluga. Za nas ovdje, ovo zvuči kao naučna fantastika. Amerika će početi testirati 6G, a države širom svijeta će donijeti nove zakone i propise kako bi ograničile moć tehnoloških kompanija. Kina je već u ovoj počela s tim.
Kraljica će proslaviti 70 godina na tronu, a Britanci će dobiti produženi vikend od četiri dana za proslavu. Kako posljedice pandemije polako budu blijedile, posljedice BREXIT-a će postati sve jasnije. U borbi za svoj geostrateški položaj, Evropska unija je razvila novu mantru koja se zove “strateška autonomija”. Nažalost, još uvijek niko u Briselu ne zna tačno šta to podrazumijeva, tako da će iduću godinu provesti u potrazi za njenom pravom definicijom.
Amerika i Kina će nastaviti svoje globalno takmičenje, između ostalog i oko toga koji je sistem bolji za upravljanje državom u 21. stoljeću — demokratija ili autokratija. Nažalost, toksični izbori za predsjednika Francuske i američki kongres neće biti baš reklama za demokratiju. Biden će izgubiti većinu u kongresu, a tako i mogućnost da uradi ono sto je zamislio kada su u pitanju okoliš i infrastruktura. U državi u kojoj ima više oružja nego ljudi, nakon dvije decenije pada, broj ubistava je ponovo počeo da raste. Šta ako ovo nije samo posljedica pandemije?
Indija će, na 75. godišnjicu nezavisnosti, skoro čitavu državu povezati prugama i otvoriti najviši željeznički most na svijetu. Modi, čije lice u međuvremenu krasi čak i potvrde o vakcinaciji, će nastaviti s izgradnjom kulta ličnosti, možda najvećeg kojeg je čovječanstvo ikada vidjelo. Historijski gledano, ovo je uvijek dovelo do totalitarizma i loše se završilo po zemlje kao što su Njemačka, Kina, Rusija i Italija.
Pandemija je komunističkim vlastima poslužila kao dobar izgovor da se Zimske olimpijske igre u Pekingu održe bez stranih gledalaca. U suprotnom je moglo doći do neugodnih protesta kada je u pitanju tamošnje stanje ljudskih prava. Pa ipak, biće da će neka hrabra sportašica iskoristiti trenutak dodjele medalje za neki simboličan gest protesta i tako na sebe navući gnjev kineskih vlasti. Gledat ćemo neobično Svjetsko prvenstvo u fudbalu u Kataru, a evropski klubovi će se naći pod sve većim pritiskom nagomilanih dugova. Netflix pored serija i filmova možda počne sa streamanjem prvih sportskih događaja.
U protekle dvije godine smo nažalost razvili kulturu otkazivanja. Otkazali smo sve, od putovanja, vjenčanja, konferencija, sportskih događaja, pa i nekih ljudi. Kako život bude postajao manje-više normalan, neke stvari su i dalje zrele za ukidanje. Jedna od njih je Svjetski ekonomski forum u Davosu gdje političari i bogataši dolaze svojim privatnim avionima kako bi raspravljali u klimatskim promjenama i jedni druge tapšali po ramenu. Ostale stvari koje bi valjalo ukinuti uključuju partije preko Zooma, neplaćene prakse, prihvatanje dosadnih kolačića na web stranicama, te sastanke bilo koje vrste.
A mi? Mi ćemo obilježiti 30. godišnjicu od početka rata i izaći na opšte izbore. U nedostatku boljih ideja i bilo čega konkretnog, oni će opet igrati na istu kartu ratova, straha i identiteta. U mjeri u kojoj smo se mi promijenili i opametili će zavisiti koliko će 2023. biti drugačija. Ko pao na istu staru priču, govno pojeo.
Imat ćemo prve testne letove aviona koji idu na struju iz vodoničnog goriva. Poslovna putovanja se nikada više neće vratiti na nivo prije pandemije, što je dobro za planetu, ali loše za turiste, budući da su avionske karte bile u mnogome subvencionirane skupo plaćenim kartama poslovnih ljudi. Nažalost, zbog novih sojeva, mnoga ćemo putovanja i iduće godine morati odgoditi. U ovom trenutku ionako postoje samo tri države na svijetu u koje možete otići bez bilo kakvih ograničenja — Kolumbija, Meksiko i Kostarika. Ali, hej, uvijek postoji alternativa. U 2022. godini, po prvi put će biti više turista nego zvaničnih vladinih zaposlenika u svemiru. Ako imate viška para, možete biti jedan od njih 😜.
I tako proleti još jedna godina. Stomae je prije nekoliko mjeseci izbacio pjesmu u kojoj slavi sve one koji nisu u prilici da slave. Pa tako, čašu gore za sve medicinske radnike, prodavače, dostavljače i čistače koji su učinili da posljednje dvije godine budu podnošljive.
I jednu čašu gore za sve nas. Slobodno, nije ovo bilo lako.
Živjeli!
🌻
Ideje imaju posljedice. 