O svijetu u 2021. godini

Ma kako nam jedinstveno djelovalo sve ovo, historijski gledano, ovo i nisu baš neka posebna vremena. Crna kuga (1346.-53) je odnijela trećinu evropske i desetinu svjetske populacije, dok je Španska groznica (1918) koštala oko stotinu miliona života. Zaista, jedina stvar koja bi bila čudna  je da smo vremenom postali manje ranjivi na viruse i pandemije koji nisu ništa drugo nego neizostavni dio evolucije. 

Ono što ipak jeste bez presedana je historijski podvig razvijanja vakcine koji bi inače trajao godinama. Kako god, u narednim mjesecima će nam biti potreban barem jednako veliki podvig njihove što ravnomjernije i pravednije raspodjele. Ali sve da pandemija i potraje, život sa virusom više neće biti tako nepodnošljiv. Zahvaljujući kućnim testovima čija će cijena pasti i na 1$, za petnaestak minuta ćemo moći saznati da li smo pozitivni, ili negativni što će borbu protiv virusa učiniti efikasnijom i brigu barem malo manjom. Uz to, većina država će period obvezne samoizolacije smanjiti na sedam dana i popustiti mjere kada je u pitanju provođenje vremena sa dragim ljudima. 

Nažalost, ovo je samo jedna u nizu vakcina koje će nam trebati u 2021. Trebat će nam i ona protiv recesije, teorija zavjere i klimatskih promjena.

Petogodišnji period od potpisivanja Pariškog sporazuma je zapravo bio najtopliji otkako postoje mjerenja, dok će koncentracija stakleničkih plinova u 2021. dostići nivo kakav nije viđen milionima godina. Mali tračci nade ipak postoje. Globalna emisija CO2 je u 2020. bila oko 8 posto manja u odnosu na nivo kakav bi bio da nije bilo pandemije, što je najveće smanjenje još od Drugog svjetskog rata.  Zahvaljujući tehnološkom napretku, polovina potrebne električne energije u Americi bi već danas mogla biti proizvedena kada bi se svaki krov prekrio solarnim panelima. Još i prije pandemije “solarni instalater” je bilo najbrže rastuće zanimanje — čisto ako razmišljate o novoj karijeri. 

Da li ćemo se vratiti na prethodni nivo zagađenosti ponajviše zavisi od načina na koji će države  spašavati svoje ekonomije. Nigerija je najavila da će polako ukidati subvencije za fosilna goriva, dok će Evropska unija trećinu svog paketa za oporavak usmjeriti na borbu protiv klimatskih promjena. A kada smo već kod paketa za oporavak, Hrvatska će dobiti pomoć vrijednu četvrtine njenog bruto domaćeg proizvoda — više od bilo koje druge članice EU i podsjetnik svim cinicima šta članstvo u Evropskoj uniji može da znači.

U borbi protiv klimatskih promjena, niz evropskih zemalja će također odobriti proizvodnju insekata i crva u prehrambenoj industriji. Iako dvije milijarde ljudi širom svijeta redovno jede insekte, historijski oni i nisu bili baš dio zapadnih jelovnika. Bogati proteinima, njihova proizvodnja je ipak neuporedivo održivija od proizvodnje mesa, pa se nemojte iznenaditi kada u buduće vidite grickalice od zrikavaca i burgere od crva.

Nažalost, biće nam potrebna još jedna vakcina. Ona protiv nejednakosti. Po prvi put od 1998. godine, porast će broj ljudi koji žive u ekstremnom siromaštvu (sa manje od $1.90 dnevno) i to za 150 miliona. Oni koji žive u gradovima će biti još pogođeniji, budući da nisu u prilici da barem uzgajaju svoju hranu. Kako nejednakost i frustracija budu rasli, očekujte masovne proteste u pojedinim dijelovima svijeta. Također, kako države zabrinute za rastući dug budu smanjivale svoju pomoć, bićemo svjedoci i nevjerovatnog broja stečaja.

Još uvijek ne znamo tačno (i nećemo još zadugo) kakvu će štetu pandemija zaista nanijeti. Ono što znamo je da nedaće doživljene tokom djetinjstva ostavljaju ožiljke i u zreloj dobi. Gubitak posla, rast siromaštva i prekid školovanja će se osjećati i u decenijama što dolaze. Ovo će naročito pogoditi onu djecu koja rastu u nestabilnom domu što je vazda bio vjesnik lošeg ponašanja, ocjena, menjeg nivoa obrazovanja i nezavidnih životnih izgleda.

Ukoliko vam je promaklo, zemlje Istočne Azije su pokazale puno veću sposobnost kada je u pitanju borba protiv virusa i zaštita stanovništva, nego velika većina zapadnih država. Da je pandemija izbila prije samo 50 godina, upravo suprotno bi bio slučaj. Dani kada je svijet sa divljenjem gledao na Zapad se polako bliže kraju, dok zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana postaju novi role modeli, ne samo u smislu upravljanje pandemijom, već i vođenja države generalno. Polako i opravdano će početi postavljati pitanja zašto Amerikanac i Evropljanin uvijek moraju voditi institucije kao što su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Zapravo, promijeniti će se čitav stil vođenja, ne samo država, već i kompanija. Vještine i osobine koje su činile dobrog menadžera u uredu nisu iste kao one koje su potrebne za vođenje timova na daljinu. Umjesto samopouzdanja i karizme, u idućoj godini će se tražiti ljudi koji su organizirani i u stanju da izgrade veze među radnicima koji su fizički udaljeni. 

Na sreću ili nesreću, pandemija je ubrzala postojeće trendove, tako da smo za nekoliko sedmica svjedočili transformaciji koja bi inače trajala godinama. Ukratko, doživjeli smo tech-celeraciju. Neki od njih uključuju rad od kuće, online kupovinu, video konferencije i učenje na daljinu. Kako se broj međunarodnih studenata — kojih je prije pandemije bilo 5 miliona — bude smanjivao, brojni univerziteti širom svijeta će se naći u ozbiljnim problemima. 

Međutim, neće svi trendovi opstati. Istina, ljudi neće biti u žurbi da pet dana u sedmici vozare na posao, ali velikom broju već sada nedostaje druženje na poslu, jednako kao što učiteljima i studentima nedostaje interakcija u učionici. Životni stil će također doživjeti neke promjene. Jedno istraživanje iz juna je pokazalo je Britancima posjedovanje privatnog vrta postala najvažnija osobina doma — važnija od posjedovanja sigurnosnih brava, ili brzog interneta. Moguće je da ćemo sve više početi bježati od betona. Gradovi će patiti, ali su i kroz historiju uvijek nalazili načine da se prilagode duhu vremena. Nisu jednom od skladišta pamuka pravljeni uredi, od napuštenih pruga parkovi i od klaonica fensi butici. 

Putovanja će biti lakša, ali još uvijek drugačija. Putovat ćemo manje, ali zato duže i uglavnom bliže kući. To nije ni loše. Kako ljudi budu izbjegavali javni prijevoz, očekujte još veće gužve na ulicama. Na sreću, očekujte i sve više onih na pedalama.

Kao i inače, slavit ćemo nekoliko lijepih i manje lijepih jubileja. Na svoju stotu godišnjicu, Kineska komunistička partija će proglasiti kraj ekstremnog siromaštva i ostvarenje ‘umjereno prosperitetnog društva u svakom pogledu’. Zaista, kineska ekonomija će 2021. godinu dočekati neokrenjena i vjerovatno prevazići bruto domaći proizvod čitave Evropske unije. I ne samo to, na Bliskom Istoku i u Africi, Kina je već danas popularnija supersila od Amerike i Rusije. Više afričkih studenata danas studira u Kini, nego u Americi i Britaniji zajedno.

Obilježit ćemo tridesetu godišnjicu od raspada Sovjetskog saveza, i tužnu desetu godišnjicu rata u Siriji. S druge, strane, kao neki lijepi déjà vu, gledat ćemo Evropsko prvenstvo u fudbalu i Olimpijske igre u Tokiju. 

Nakon šesnaest godina na čelu Njemačke, pozdravit ćemo se sa kancelarkom Merkel, a Joe Biden će zvanično postati 46. predsjednik Amerike. Za početak, poništit će povlačenje iz Svjetske zdravstvene organizacije, vratiti Sjedinjene Američke Države u Pariški sporazum o klimatskim promjenama i ukinut sramnu zabranu ulaska ljudima iz nekih muslimanskih zemalja. Ono u čemu nažalost neće uspjeti je izgradnja jedinstva koje je obećao, ali ruku na srce, u ovom trenutko to ne bi uspio niko. Amerika ima najveći broj oružja po glavi stanovnika, više oružja nego stanovnika i više masovnih pucnjava nego ijedna bogata zemlja na svijetu. Uz to, ni u jednoj godini nije prodato više oružja nego u ovoj. Ne znam ni sam šta da radim sa ovom informacijom. Ostavit ću je samo ovdje…

Na sreću, nauka ne mari pretjerano za virus. Grupa naučnika će pokušati da odgovori na vjerovatno najmisterioznije pitanje biologije — odakle potiče naša svijest. Njihov rad, međutim, neće samo biti ograničen na ljude, jer će nam između ostalog pomoći da razumijemo koliko će teško biti razviti kompjuter koji posjeduje svijest. 

Prije koji mjesec, jedan je hakerski napad oborio kompjutere u bolinici u Düsseldorfu. Žena, kojoj je bila hitno potrebna operacija, morala je biti premještena u drugi grad i nažalost je umrla. Ovo je prva poznata smrt u svijetu kao rezultat cyber napada, premda je bila slučajna — hakeri su htjeli da iznude novac napadajući Univerzitet u Düsseldorfu, ali ne i bolnicu koja je povezana s njim. Više nije pitanje hoćemo li, nego kada ćemo zabilježiti prvi smrtni slučaj namjerno izazvan cyber napadom. Moguće je da to upravo bude iduće godine i saobraćaj je možda prvi kandidat. Oko devedeset posto novih manjih automobila danas je povezano sa internetom. Pri velikim brzinama, bilo kakav hakerski napad bi bio fatalan.

Indija bi — poslije Amerike, Rusije i Kine — mogla postati četvrta država na svijetu koja će poslati ljude u svemir, a NASA će lansirati prvu odbrambenu misiju s ciljem da izazove direktni sudar sa asteroidom imenom Dimorphos. Sam asteroid nije prijetnja našoj planeti, ali je cilj da na ovaj način prikupimo potrebno znanje ukoliko u budućnosti neki od njih ipak bude. Nešto kao u filmu Armageddon, šta li… 

Svako godišnje izdanje ‘The World in…’, Ann Wroe završi jednom neizmjerno dirljivom, kreativnom i neobično lijepom čituljom. Tako smo se prethodnih godina pozdravili sa plastičnim slamkama, Velikom Britanijom u Evropskoj uniji i Volkswagenovom proizvodnjom bube. Ovogodišnji posljednji pozdrav je za spontano i bezbrižno postojanje kakvo smo poznavali prije pandemije.

Jeste li znali da tek 8 posto novogodišnjih rezolucija preživi do kraja januara? Neki ljudi sebi postave preambiciozne ciljeve, dok drugi prosto postave previše ciljeva. Međutim, jedan od glavnih razloga našeg neuspjeha je taj što navike i rutine nije lako promijeniti.

Ali, hej, nije sve tako crno.

Zahvaljujući pandemiji, ipak smo uspjeli da steknemo neke nove navike. Nikad prije, toliki broj ljudi nije proveo kuhajući i nikad prije toliki broj ljudio nije vozio biciklo. I još se nešto lijepo desilo. Prodaja štampanih knjiga je porasla za osam posto i imala najbolju godinu još od 2004. Na sreću, postoje stvari koje su oslobođenje tech-celeracije — za sve one koji su mislili kako će e-knjige zamijeniti štampana izdanja, one i dalje čine tek četvrinu ukupne potražnje za knjigama. 

Kako se polako budemo oparavljali, ali dok rane još uvijek budu bile svježe, iduća godina će biti najbolji trenutak da nešto naučimo iz svega ovoga. A ja se nadam da vam je ova godina pomogla da naučite nešto više o sebi i prepoznate ono što zaista vrednujete u životu.

Neka vas sve lijepe navike prate i u novoj godini i neka sve ružne ostavite u staroj.

Samo polako, za sve treba vremena. Ništa u životu ne de dolazi preko noći. Sve je inkrementalno…🌻

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s