O svijetu u 2020. godini (najduža novogodišnja čestitka koju ćete dobiti, dio prvi)

Biće ovo peta godina kako pišem o godišnjem izdanju Economista ‘The World in…’. Raduje me ta činjenica, čak i mimo ovog novootkrivenog zadovoljstva za pisanjem. Uživam u dojmu koji tekstovi ostave na mene i osjećaju kada sve to podijelim sa okolinom. 

Prosto je nevjerovatno kako je još jedna godina proletjela i pošto je svako od nas neminovno zaronjen u svoju svakodnevnicu, često nismo ni svjesni šta se sve dešava oko nas. Mediji se uz to potrude da sve izgleda gore nego što jeste, što za rezultat ima rijetko iskrivljenu sliku o svijetu. 

I tako, pred kraj svake godine, Economist izbaci svoje izdanje koje gleda na iduću godinu i najavljuje najzanimljivije trendove iz politike, ekonomije, kulture, tehnologije i umjetnosti. Uprkos činjenici da smo u rijetko čemu gori nego u predviđanju budućnosti, to bude svojevrstan prozor u svijet i prilika da čovjek barem površno nadoknadi ono što ga redovno mimoiđe. 

Pa evo šta nas čeka iduće godine: 

Za početak jedna dobra vijest. Svjetska ekonomija će najvjerovatnije izbjeći recesiju, premda svi parametri ukazuju da smo zreli za nju. 

Ulazeći u rekordnu jedanaestu godinu neprekidnog ekonomskog rasta, Trump bi trebao (?!) ponovo dobiti izbore. Šaka saveznih država i žene (koje obilježavaju stotu godišnjicu od dobijanja prava glasa u Americi) će odlučivati o konačnom ishodu. Pitanje: Šta je zajedničko Americi i Papua Novoj Gvineji? Jedine su dvije države na svijetu koje nemaju zakonski propisano plaćeno porodiljsko odsustvo.

Ono što je Facebook bio za propagandiste posljednjih nekoliko godina, Instagram će zbog sve veće popularnosti biti u narednim. Deseti najveći profil na Instagramu ima tri puta više interakcija od najvećeg profila na Facebooku. Stoga, očekujte ‘meme-based desinformation’.

Iako više nema smisla pisati o tome, Brexit bi konačno trebao postati stvarnost, što je vjerovatno i najbolje za sve strane. Prave posljedice će tek tada postati jasne, ali novi škotski referendum o izlasku iz Ujedinjenog kraljevstva ne bi trebao nikoga iznenaditi. Iako ne iduće godine, u nekom srednjem roku Brexit bi također mogao značiti i ujedinjenje Irske. Od Honga Konga do Kašmira, separatistički pokreti bi mogli obilježiti 2020. godinu, a Mađari će oplakivati stotu godišnjicu Trijanonskog sporazuma po kojem je Kraljevina Mađarska izgubila dvije trećine teritorije. 

S druge strane, neki dijelovi svijeta bi se trebali zbližiti. Novi most će povezati Botsvanu, Namibiju, Zambiju i Zimbabve i biti jedan od glasnika ekonomske integracije Afrike. 

Nakon što nafta konačno potekne, Gvajana će biti najbrže rastuća ekonomija na svijetu. Idućih devet na listi najbrže rastućih su mahom iz Azije i Afrike. Australija bi trebala prestići Katar kao najveći izvoznik tečnog prirodnog plina u svijetu

Christine Lagarde će postati prva žena na čelu Evropske centralne banke, a Evropska unija će provesti čitavu godinu svađajući se oko novog sedmogodišnjeg budžetskog okvira. EU bi također mogla odbiti trgovinski sporazum sa Mercosurom ukoliko Brazil nastavi sa uništavanjem Amazona. 

Papa Franjo će na anti-Davosu u martu okupiti poduzetnike, naučnike i studente kako bi raspravili o novom tipu ekonomije. Zvanično, cilj je osmisliti održiviji tip ekonomije koji je u harmoniji sa ljudima i okolišem. Nezvanično, ideja je osmisliti alternativu kapitalističkom sistemu slobodnog tržišta. 

Što se tiče demografskih trendova, svijet će po prvi put imati više ljudi starijih od 30 godina nego mlađih, što će se odraziti na način na koji poslujemo. Uprkos uvriježenom mišljenju da produktivnost opada sa godinama, neke studije su pokazale da su stariji radnici zapravo blago produktivniji, dok su najproduktivniji oni timovi u kojima rade ljudi iz različitih generacija. S druge strane, automatizacija će se i dalje nemilosrdno nastaviti. Starija društva će zapravo prednjačiti u oslanjanju na industrijske robote. 

U vrijeme kada dvije milijarde ljudi ima problema sa prekomjernom težinom, oko 820 miliona ljudi i dalje nema dovoljno da jede, između ostalog i zbog toga što napredni svijet baca trećinu proizvedene hrane. Svakih šest sekundi, u svijetu i dalje umire jedno dijete prije nego doživi petu godinu. 

Global Goal Live, humanitarni koncert koji će se u septembru održati istovremeno na pet kontinenata i trajati deset sati, bi trebao postati najgledaniji dobrotvorni događaj svih vremena. Cilj je skupiti novac za 59 najsiromašnijih zemalja na svijetu. Nešto slično kao Live Aid koji će mnogima biti poznat iz filma Bohemian Rhapsody.

Bićemo zabavniji za novi PlayStation i Xbox, a počet ćemo da streamamo ne samo filmove i serije, već i video-igrice. U kinima ćemo gledati 25. Bonda. Online kupovina će biti sve popularnija, što znači da bi potražnja za čokoladom mogla opasti budući da će biti sve manje impulsivnih kupovina po supermarketima.

Na stotu godišnjicu od Prohibicije u Sjedinjenim Američkim Državama, konzumiranje alkohola bi polako moglo postati démodé. Sa promjenom društvenih normi i željom za zdravijim životnim stilom, mladi ljudi u skoro svim Zapadnim zemljama piju manje i počinju da piju kasnije nego prethodne generacije. To je dobra stvar, u najmanju ruku iz zdravstvenih razloga. Loša stvar je što se to između ostalog dešava, jer se sve više družimo online. Uz to ide i da će Facebook iduće godine zvanično lansirati Horizon — prostor društvene virtuelne realnosti.

Dronovi će početi redovno prevoziti ljude, a NASA će biti prva čiji će dronovi oblijetati Mars. Toyotin leteći automobil bi mogao zapaliti olimpijski plamen na igrama Tokiju koje će ujedno imati četiri nove discipline — karate, surfanje, skejtbording i penjanje po stijenama. Slaveći svoju 60. godišnjicu, Evropsko prvenstvo u fudbalu će se po prvi put igrati u 12 zemalja, a u želji za većom globalnom popularnošću, kriket će dobiti novi format.

Xi Jinping, kineski predsjednik i strastveni ljubitelj fudbala želi da Kina do 2050. bude domaćin Svjetskog prvenstva i da ga osvoji. Do kraja iduće godine za to će izgraditi ili renovirati 29.000 fudbalskih terena širom zemlje. Prateći Konfučijev savjet da je bolje putovati 10.000 milja, nego pročitati 10.000 knjiga, Kinezi će i osmu godinu zaredom biti najveći potrošači na putovanja.

EXPO, najveća svjetska izložba koje se održava svakih pet godina, će svoja vrata otvoriti u Dubaiju. Prethodne inovacije koje su po prvi put predstavljene svijetu uključuju rendgen i mobitel. Budući da je jedna od tema izložbe održivost, organizatori će gledati da ne prevoze svu hranu stotinama kilometara daleko. Salata i začini će stoga biti uzgajani na najvećim vertikalnim farmama na svijetu, sve zahvaljujući posebnim LED svjetlima. U isto vrijeme, Pariz će dobiti najveću rooftop farmu na svijetu. 

U borbi protiv klimatskih promjena, naučnici će početi mijenjati genetski kod biljaka, kako bi bile u stanju da uhvate veće količine ugljika i zadrže ga što duže pod zemljom. Kao mali doprinos okolišu, Marriott će izbaciti plastične šamponske bočice, a Starbucks će izbaciti plastične slamke.

Da bi odao počast civilizaciji koja je podigla piramide, Egipat će nakon bezbroj odgađanja konačno otvoriti svoj Veliki muzej vrijedan milijardu dolara, a u New Orealnsu će se održati Hereticon — konferencija na koju su pozvani samo oni koji su dobili zabranu prisustva drugim konferencijama. 

Po prvi put u historiji, kaže Robert Smith, uspjeh ne zahtijeva ni bogatstvo, ni kapital, niti vlasništvo nad zemljom, već se može stvoriti isključivo kroz snagu ideja. Kako bi im pomogli da razmišljaju slobodnije i bez lažnih ograničenja, svjetske kompanije i vojske će nastaviti trend zapošljavanja autora naučne fantastike — proizvodi poput motorole, amazonovog Kindlea i Alexe su zapravo inspirisani naučnofantastičnim knjigama i filmovima. 

Jedan tekst me ove godine posebno dojmio. Kao svjedok vremena i promjena koje se dešava oko nas, Economist je prvi put pitao program vještačke inteligencije da predvidi iduću godinu. Odgovori su objavljeni bez ikakvog uređivanja. Na pitanje ‘da li je zabrinut da bi tehnologija vještačke inteligencije mogla biti zloupotrijebljena’ program je odgovorio ‘da, naravno’. 

Daniel Franklin je najavio da se poslije skoro dvije decenije povlači kao urednik ovog izdanja. Ne znam kako je sve ovo izgledalo prije njega, i ne znam kako će izgledati poslije, ali prosto hvala na tome što je sivi decembar uvijek dobio malo više boje.

U BiH će se u oktobru birati novi (grado)načelnici i opštinska vijeća. Iako su lokalne zajednice odgovorne za lokalne ceste i parkove, osnovno obrazovanje i primarmu zdravstvenu zaštitu, komunalne usluge i prevoz, administrativne takse i dozvole, izbori će se ponovo vrtiti oko identiteta (‘pravih’ Bošnjaka ‘krivih’ Srba i ‘legitimnih’ Hrvata) , sigurnosti i nacionalnih interesa. A ja ću biti hrabar pa ću napisati da ljudi po prvi put poslije rata neće popušiti tu priču i da ćemo vidjeti nekoliko novih pobjednika. 

Za kraj, širom svijeta će se obilježiti 250. godišnjica od Beethovenovog rođenja. Umjesto da provjeravate mail, kaže dirigent Ivan Fischer, poslušajte drugi dio Pastoralne simfonije. ‘Izdvojite vrijeme i fokusirajte se na ono što čujete… nema bolje vježbe za meditaciju. Traje tek 12 minuta, ali će vam promijeniti život.’

Imajte jednu lijepu i ispunjenu godinu, koja će vas dirnuti i dati vam puno razloga da sa osmijehom koračate kroz nju. 


2 misli o “O svijetu u 2020. godini (najduža novogodišnja čestitka koju ćete dobiti, dio prvi)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s