Koliko dobro poznajete drugu osobu? Alternativni naslov: Ma znam ja njega/nju.

Malcolm Gladwell ima novu knjigu Talking to Strangers

Kao i svi drugi pisci, tako i on ima svoja dobra i svoja bolja izdanja, ali na kraju dana nekako uvijek uspije da ispriča neku zanimljivu priču. Ovo je samo jedna od njih. 

Uzmite papir i olovku i napišite prvu riječ koja vam padne na pamet, popunjavajući prazna mjesta. Mora biti na engleskom, nažalost ne može drugačije.  

  1. _ _ TER 
  1. S _ _ R E
  1. A T T _ _ _ 
  1. S L _ _ 
  1. G L _ _
  1. C H E _ _ 
  1. _ R A _ 
  1. _ _ _ EAT 

Kada je Malcolm radio ovaj eksperiment, ovo su bile riječi koje je zapisao: 

HATER (mrzitelj). SCARE (prepasti), ATTACK (napad/napasti), SLIT (prorezati), GLUM (mrzovoljan), CHEAT (varati), TRAP (zamka/namamiti) i DEFEAT (poraz/poraziti).

Iako ga ne poznajete, šta mislite o njemu? 

U redu. 

Sada pogeledajte riječi koje ste vi zapisali i razmislite šta odabir riječi govori o vama i vašem karakteru? Šta bih pomislio o vama kada bih mogao vidjeti šta ste napisali? Neki od mogućih odgovora su na kraju zapisa.*

Ono što je fascinantno je što će većina nas reći da riječi koje smo odabrali nemaju nikakvog dubljeg značenja i da ne otkrivaju ništa o nama. 

To je razumljivo i tačno. 

U isto vrijeme, međutim, neki od vas su vjerovatno pomislili da je Malcolm Gladwell jedna mračna, zlobna, morbidna, ili pomalo melahnolična ličnost i to je zapravo poenta ovih redova — mi u pravilu mislimo da znamo puno više o drugim ljudima, nego što drugi ljudi znaju o nama. (Sam Malcolm za sebe kaže da je jedna vrlo vesela i optimistična ličnost). 

Iza čitave ove priče se zapravo krije jedan naučni radi koji je prije dvadeset godina objavila Emily Pronin sa kolegama i koji govori o takozvanoj iluziji asimetrične spoznaje.* *

U jednom od eksperimenata, studentima koji su živjeli skupa u domu su dali upitnik sa sljedećim pitanjima: (a) Koliko dobro poznajem sebe, (b) Koliko dobro poznajem svog cimera (c) Koliko me dobro poznaje moj cimer i (d) Koliko dobro moj cimer poznaje sebe? 

U drugom primjeru su dvjema potpunim strancima dali da razgovaraju 20 minuta. Potom su ih pitali šta misle koliko su dobro uspjeli da upoznaju drugu osobu i koliko je dobro druga osoba uspjela da upozna njih. 

Kao što možete da pretpostavite, mi vjerujemo da znamo više o sebi, nego što drugi ljudi poznaju sebe, i da o drugim ljudima znamo više, nego što oni znaju o nama. I sve to obrnuto. 

Kada posmatramo druge ljude, u pravilu vjerujemo da smo naročito pronicljivi i da možemo procijeniti njihov karakter. O sebi mislimo kao o tajanstvenim ličnostima, čija je stvarna priroda skrivena negdje duboko u nama, ali istu tu stvar osporavamo drugim ljudima. Drugima ne priznajemo da nas mogu upoznati ukoliko ne prodriju u dubine naše ličnosti, ali smo u stanju da o drugim ljudima sudimo na osnovu nekoliko površnih crtica.

U gore navedenom eksperimentu koji ste i sami radili, ljudi su prvo ocijenili ljude koji su prije njih bili na redu, a tek onda sebe. Ovo su samo neki od komentara kada su ljudi procjenjivali druge: 

‘Ne djeluje mi kao da ova osoba puno čita… ’

‘Ko god je ovo popunio, imam osjećaj da je poprilično sujetna, ali u osnovi dobra osoba.’

‘Imam osjećaj da bi osoba u pitanju često mogla biti umorna…’

‘Izgleda poprilično fokusiran na takmičenje i pobjedu. Ova osoba bi mogla biti sportista ili neko ko je takmičarski nastrojen.’

A evo šta su ljudi rekli kada su govorili o svom odabiru:  

‘Poprilično sam ubijeđen da ove riječi ne otkrivaju bilo šta.’

‘Zaista ne vjerujem da moje riječi otkrivaju bilo šta o meni… rezultat su slučajnosti’

‘Ne mislim stvarno da postoji neka veza… riječi su jednostavno nasumične.’

Ista ova asimetrija je dokazana i u ponašanju grupa. Liberali vjeruju da puno bolje poznaju konzervativce, nego što konzervativci poznaju njih i obrnuto. I vrlo vjerovatno onda, Bošnjaci vjeruju da bolje poznaju Srbe, nego Srbi njih i tako dalje i tako dalje. 

Ovo je zaključak njihovog naučnog rada, kojem čovjek nema šta da doda:

‘Uvjerenje da druge poznajemo bolje nego oni nas, navodi nas da pričamo kada bi nam bilo bolje da slušamo… Isto uvjerenje može učiniti da nerado primamo savjete od drugih koji ne poznaju naše privatne misli, osjećaje i motive, ali da u isto vrijeme budemo isuviše voljni da dajemo savjete drugima na osnovu njihovog prošlog ponašanja, ne mareći dovoljno za njihove misli, osjećaje i motive.’ 

Ko je bez ovog grijeha, neka baci prvi kamen… Ili lajk, šta god. 

__________

[*]

  1. AFTER (poslije), WATER (voda), VOTER (glasač), ENTER (ući)… 
  2. SCORE (pogoditi), SHARE (podijeliti), SHORE (obala), STORE (radnja/uskladištiti)… 
  3. ATTACH (prikačiti/prilijepiti), ATTEND (prisustvovati), ATTIRE (ruho/svečana odora)… 
  4. SLOW (spor), SLIM (vitak), SLAP (šamar/ošamariti)… 
  5. GLUE (ljepilo/zalijepiti), GLOW (sjaj/sijati), GLAD (zadovoljan)…
  6. CHEER (bodriti) , CHEAP (jeftino), CHECK (ček/provjeriti). 
  7. GRAB (zgrabiti), WRAP (zamotati), TRAY (ladica)… 
  8. REPEAT (ponoviti), REHEAT (podgrijati), THREAT (prijetnja)…

[**] Pronin, E., Kruger, J., Savtisky, K., & Ross, L. (2001). You don’t know me, but I know you: The illusion of asymmetric insight. Journal of Personality and Social Psychology, 81(4), 639-656.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s